Lipik domaćin simpozija o kriznom djelovanju medicinskih sestara

U povodu Međunarodnog dana sestrinstva, u Interpretacijskom centru Vila dobre vode 12. svibnja održan je drugi po redu stručni simpozij pod nazivom „Krizna stanja u sestrinstvu – Lipik 2025.“, koji je okupio brojne zdravstvene djelatnike, stručnjake, znanstvenike i predstavnike državnih institucija. Organizator događaja bila je Hrvatska udruga medicinskih sestara/tehničara i drugih radnika u zdravstvu Domovinskog rata, u suradnji sa Specijalnom bolnicom za medicinsku rehabilitaciju Lipik, te uz podršku Hrvatske komore medicinskih sestara.

Simpozij je održan s ciljem edukacije, prepoznavanja potreba i umrežavanja postojećih sustava pomoći u kriznim situacijama – od prirodnih katastrofa, ratnih okolnosti, do suvremenih sigurnosnih prijetnji. Poseban naglasak stavljen je na iskustva zdravstvenih radnika iz Domovinskog rata, čije su spoznaje i danas neprocjenjive u kontekstu razvoja kriznog menadžmenta u zdravstvu.

Program je svečano otvoren intonacijom himne Republike Hrvatske u izvedbi "Ambasadora Domovinskog rata" – učenika Srednje škole Pakrac, nakon čega je minutom šutnje odana počast poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima.

Skupu su se uvodno obratili organizatori i ugledni gosti, među kojima su bili Ljerka Pavković, predsjednica HUMSTIDZRDR, Goran Pušćenik, ravnatelj Toplica Lipik, te gradonačelnik Lipika Vinko Kasana. Snažnu poruku o važnosti edukacije u kriznim situacijama uputila je prof. dr. sc. Silva Butković Soldo, dok je prim. Oto Kraml kroz simbolične slajdove uputio čestitku medicinskim sestrama povodom njihova dana.

Uvaženi gosti simpozija bili su i saborska zastupnica Anamarija Blažević, doc. dr. sc. Stjepan Šterc, savjetnik ministra demografije, Jelena Miškić u ime Ministarstva hrvatskih branitelja, te mnogi drugi predstavnici zdravstvenih, obrazovnih, civilnih i braniteljskih institucija.

Stručni program simpozija - od povijesti i humanosti do kriznog upravljanja i etičke refleksije

Stručni program simpozija obuhvatio je širok spektar tema povezanih s kriznim djelovanjem u zdravstvu, nudeći interdisciplinarni pogled na izazove s kojima se sustav suočava – od povijesnih uvida i demografskih kretanja do ratnih iskustava i aktualnih modela kriznog upravljanja.

Uvodno predavanje održala je povjesničarka umjetnosti Ivona Savi, koja je sudionike provela kroz povijest „Vile dobre vode“, otkrivajući njezinu bogatu prošlost i simboličku vrijednost. Ova nekadašnja lipička ljepotica, danas pretvorena u mjesto znanja, susreta i rehabilitacije, predstavlja spoj kulturne baštine i suvremene zdravstvene prakse.

Nakon povijesnog uvoda, Rosana Svetić Čišić iz Hrvatskog Crvenog križa podsjetila je na same početke organizirane humanitarne pomoći u ratnom Lipiku. Kroz priču o Štefaniji Papailiopulos i djelovanju Crvenog križa u najtežim vremenima, istaknula je kako se u jeku rata rodila humanost koja je i danas temelj kriznog djelovanja.

Demografski aspekti zdravstvene budućnosti bili su u središtu izlaganja doc. dr. sc. Stjepana Šterca, koji je analizirao hrvatske demografske izazove u kontekstu starenja stanovništva, migracija i depopulacije. Njegova izlaganja jasno su pokazala koliko demografska dinamika utječe na oblikovanje zdravstvenih politika i potrebe za prilagodbom sustava.

Uslijedila je tema organizacije zdravstvenog odgovora u kriznim situacijama, o čemu je govorio doc. dr. sc. Damir Važanić. Na temelju rada Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i kriznog stožera, predstavio je protokole, izazove i iskustva iz situacija koje zahtijevaju brzu i koordiniranu reakciju zdravstvenih institucija.

Nakon stručnog dijela uslijedila je pauza i vođeni obilazak „Vile dobre vode“, tijekom kojeg su sudionici imali priliku iz prve ruke doživjeti prostor u kojem se susreću povijest, zdravlje i zajedništvo.

Drugi dio programa započeo je izlaganjem dr. Milijane Danilović, bojnice Oružanih snaga RH, koja je govorila o taktičkom borbenom zbrinjavanju ranjenika. Kroz konkretna iskustva s terena istaknula je koliko je presudna brzina, stručnost i pribranost medicinskog osoblja u borbenim uvjetima.

Pročelnik Područnog ureda civilne zaštite Osijek Zvonko Grgec predstavio je djelovanje sustava civilne zaštite u Hrvatskoj, naglasivši važnost pravovremene reakcije, međuresorne suradnje i stalne edukacije svih sudionika sustava. Njegovo izlaganje pokazalo je kako je učinkovit odgovor u krizama moguć samo ako su svi sektori usklađeni i pripremljeni.

U duhovnom i etičkom tonu nastavio je trajni đakon Đuro Matić, koji je kroz pitanje „Kriza zdravlja ili kriza vjere i istine o čovjeku?“ ponudio dublju refleksiju o ljudskosti, pozivu i smislu služenja u zdravstvu. Njegove riječi otvorile su prostor za promišljanje o unutarnjoj snazi zdravstvenih djelatnika suočenih s najtežim izazovima.

Završno izlaganje pripalo je Vesni Božić i Ivanu Vučetiću, koji su govorili o ulozi komunikacije i medija u kriznim stanjima. Njihov naglasak bio je na važnosti točne, pravodobne i empatične komunikacije kao ključnog elementa za uspješno upravljanje krizom i očuvanje povjerenja javnosti.

Posebnu notu simpoziju dao je poetski trenutak prim. dr. sc. Senke Slivar, članice Društva hrvatskih književnika, koja je svojim pjesmama posvećenima vodi i medicinskim sestrama podsjetila na humanost, nježnost i snagu poziva kojemu su posvetile život brojne žene i muškarci u sestrinskoj profesiji.

Partneri u organizaciji događaja bili su Dom zdravlja Požeško-slavonske županije, Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana, Opća županijska bolnica Požega, Srednja škola Pakrac i Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Lipik. Podršku projektu pružili su i Centar za zdravstvene sustave politike i diplomaciju, Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar” te Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Simpozij je zaključen porukom zajedništva, stručnosti i spremnosti zdravstvenih radnika da odgovore i na najteže izazove. “Sestrinstvo je tiha, ali nepokolebljiva snaga u kriznim vremenima,” poručeno je u završnoj riječi.