Otvorena velika izložba o poštanskoj i numizmatičkoj povijesti Lipika

U prostoru Multikulturalnog centra Lipik u utorak, 30. lipnja, otvorena je izložba pod nazivom „Lipik kroz vrijeme“, koja javnosti donosi pregled poštanske i numizmatičke povijesti ovog kraja. Organizaciju događaja potpisuju Gradska knjižnica i čitaonica Lipik te Turistička zajednica Grada Lipika.

Središnji dio izložbe čini više stotina starih razglednica koje se po prvi put mogu razgledati u ovakvom slijedu, dok manji dio obuhvaća numizmatičku građu. U tom su kontekstu izloženi stari novac te povijesne dionice poduzeća koja su izravno ili neizravno utjecala na sudbinu ovoga kraja. Autorica cijelog projekta je Nives Matijević.

Prozor u minula desetljeća

Prilikom svečanog otvorenja prisutnima se obratila ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Lipik, Jasna Molnar Kukić. Istaknula je kako ova manifestacija predstavlja svojevrsni povratak u prošlost kroz vizualna i dokumentarna svjedočanstva.

„Pred nama oživljavaju slike nekadašnjeg Lipika – njegova ljepota, razvoj, svakodnevni život ljudi i povezanost s vremenima koja su ostavila dubok trag u našoj povijesti. Kronološki slijed omogućuje nam praćenje promjena od kraja 19. stoljeća pa sve do novijih vremena. Svaki predmet nosi svoju priču, a svaka razglednica čuva djelić sjećanja na ljude, mjesta i događaje koji su oblikovali identitet našega kraja“, izjavila je ravnateljica Molnar Kukić, uputivši zahvalu autorici na predanom istraživačkom radu te Turističkoj zajednici na suorganizaciji u realizaciji projekta.

Ravnateljica je napomenula da poznavanje vlastite povijesti stvara temelje za poštovanje sadašnjice i odgovornost prema budućim vremenima, pozvavši sugrađane da u izlošcima pronađu osobne uspomene i osjete ponos.

Edukacija i inicijativa za osnivanje muzeja

Autorica Nives Matijević detaljnije je opisala nastanak izložbe i otkrila motive koji stoje iza ovog projekta. Tom je prigodom uputila pozdrav i u ime buduće udruge koja će nositi naziv Muzej Grada Lipika. Iako udruga još čeka službenu registraciju, ovo je njezin prvi javni iskorak, a rad se već promovira i putem istoimene Facebook stranice.

Prema riječima autorice, projekt ima dva jasna cilja. Prvi je edukativne naravi, s obzirom na to da se u javnosti nerijetko pojavljuju pogrešni povijesni podaci i netočni nazivi starih lipičkih zdanja. Drugi cilj je poticanje osnivanja zavičajnog muzeja u Lipiku.

Gospođa Matijević je upozorila na činjenicu da su generacije lokalnog stanovništva odrasle bez stvarne prilike da vide nekadašnji izgled svog mjesta, upravo zato što nikada nije postojala muzejska ustanova koja bi prikupljala takvu vrstu baštine. Upozorila je i na problem nepovratnog gubljenja povijesnih materijala, zbog čega je pozvala sugrađane da prilikom čišćenja tavana i starih kuća ne bacaju stare predmete i dokumente, već da ih ustupe na procjenu i čuvanje. Izloženi eksponati ove izložbe čine tek dio opsežnije zbirke koja zbog trenutnog nedostatka prostora nije mogla biti prikazana u cijelosti.

Tijekom otvorenja spomenut je i povijesni kontekst razvoja lokalne infrastrukture. Pošta je u Lipiku započela s radom 1868. godine, u vrijeme sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe. Njezino je otvaranje potaknuo Antun Knoll kako bi olakšao poslovanje lječilišta, omogućivši gostima lakšu rezervaciju smještaja i komunikaciju s bližnjima. Prvi poštanski žigovi iz tog doba nosili su njemački naziv Jodbad Lipik. Razdoblje Austro-Ugarske označeno je kao zlatno doba takozvanih umjetničkih razglednica visoke kvalitete izrade, dok je nakon Prvog svjetskog rata uočljiv pad u standardima njihove proizvodnje.

Podrška lokalne samouprave

Izložbu je službeno proglasio otvorenom gradonačelnik Lipika Vinko Kasana. On je uputio zahvalu autorici na trudu te izrazio nadu da će pokrenuta inicijativa prerasti u stalni muzejski postav.

Gradonačelnik je podsjetio na dugogodišnji proces poslijeratne obnove gradske infrastrukture, dodavši kako je sada sazrijelo vrijeme za sustavnu brigu o kulturnoj baštini. Spomenuo je i prošlogodišnje otvaranje Vile dobre vode, u kojoj je prikazan povijesni hod Lipika, no naglasio je kako ova nova inicijativa donosi drukčiju, specijaliziranu perspektivu koja zaslužuje trajnu institucionalnu podršku.

Od prvih razglednica do rijetkih dionica

Među mnoštvom dokumenata koji su izloženi, ističe se trenutno najstarija poznata razglednica Lipika, poslana 15. kolovoza 1893. godine u Transilvaniju. Radi se o litografiji koju je tiskao Ottmar Zieher iz Münchena, jedan od najpoznatijih europskih izdavača umjetničkih razglednica s kraja 19. stoljeća. Ovim se podatkom Lipik svrstao među prva hrvatska mjesta koja su dobila svoje razglednice, odmah nakon Splita, Rijeke, Pule, Zadra i Daruvara, a istovremeno kad i Zagreb, Karlovac, Plitvička jezera te pojedina mjesta u Primorju i Lici.

Posjetitelji mogu vidjeti i bogatu seriju takozvanih „gruserica“, odnosno razglednica s prepoznatljivim natpisom „Gruss aus Lipik“. One svjedoče o vremenu kada su lokalni obrtnici i uglednici razvijali izdavaštvo, pa se tako među autorima pojavljuju kupališni fotograf Maurice Schnapek (kasnije poznat kao Martin Šnapek), fotograf i graditelj Vile Savić Milan Savić, te istaknuti trgovac Arnold Drucker, koji je ostao zapamćen kao prvi vlasnik telefona u Lipiku.

Likovnu i dokumentarnu vrijednost postava potvrđuju i radovi uglednih kuća, poput zagrebačke tvrtke Griesbach&Knaus vlasnika Ljudevita Griesbacha, koji je u međuratnom razdoblju redovito snimao motive Lipika. Izložene su i serije poznatog izdavača Edgara Schmidta s podružnicama u Dresdenu i Budimpešti, zatim iznimno lijepe kolorirane razglednice tiskane u Beču, kao i radovi lokalnih nakladnika iz Lipika i Pakraca, među kojima su Franjo Pajtl, Dragutin Penc, Isidor Goldschmidt, braća Filipović i Dane Singer.

Posebnu zanimljivost predstavljaju razglednice nepoznatih izdavača koje prikazuju povijesnu arhitekturu koja više ne postoji, poput Vile Gregorić, Vile Gavella, ljetnikovca Domišljen te ugostiteljskog objekta Caffe Abbazia. Svjedočanstvo o društvenom životu nadopunjuju pisma iz 19. stoljeća te portretne foto-razglednice posjetitelja toplica s detaljima tadašnje austrougarske mode. Među izlošcima se nalazi i razglednica s potpisom slovačkog književnika Martina Kukučina koji je svojevremeno boravio u Lipiku, zatim vizure okolnih sela Poljane i Antunovca, te filatelistička građa iz razdoblja Drugog svjetskog rata. Iz novije povijesti ističu se prva prigodna omotnica prvog dana (FDC) s lipičkim motivom koju je osmislio akademski slikar Pavao Gavranić, kao i serije razglednica iz druge polovice 20. stoljeća s fotografijama daruvarskog majstora Milana Pavića.

Numizmatička i poslovna povijest zastupljena je rijetkim i vrijednim izlošcima. Pažnju privlače dvije serije novčanica iz 1965. i 1968. godine s potpisom tadašnjeg guvernera Narodne banke Jugoslavije Nikole Miljanića, koji je bio podrijetlom iz obližnjih Livađana. Izložba donosi i iznimno rijetke dionice, poput onih Čnovničkog doma Lipik d.d. iz 1916. godine, zatim dionice Lonjskopoljske željeznice d.d. iz 1896. godine koja je upravljala prugom Banova Jaruga-Pakrac, te dionice pruge Barč-Pakrac d.d. iz 1884. godine. Gospodarski mozaik upotpunjuju dionice Daruvarske pivovare iz 1911. godine, Banke za trgovinu i obrt u Pakracu iz 1928. godine, kao i uložna knjižica Kraljevske ugarske poštanske štedionice u Budimpešti za ured u Lipiku.

Građani i posjetitelji ovu vrijednu izložbu mogu razgledati do petka, 3. srpnja, unutar redovnog radnog vremena Gradske knjižnice i čitaonice Lipik.