Tradicija i povijesna baština štovanja Blažene Djevice Marije

Svetkovina Velike Gospe, koja se svake godine obilježava 15. kolovoza, okuplja milijune katoličkih vjernika diljem svijeta. Središnji dio obilježavanja čine hodočašća u brojna marijanska svetišta, osobito na području Europe i Južne Amerike. Ovaj blagdan u katoličkom nauku označava dogmu prema kojoj je Blažena Djevica Marija po završetku svog zemaljskog života, posvećenog Bogu, dušom i tijelom uznesena na nebo u društvo svog uskrsnulog sina Isusa Krista. U vjerskom poimanju taj se čin smatra uzorom i konačnim ciljem kojem teži svaki čovjek.

U Hrvatskoj štovanje Blažene Djevice Marije ima duboke povijesne korijene. Tijekom stoljeća i u izazovnim povijesnim razdobljima, narod joj se obraćao za pomoć i zaštitu, dajući joj nazive "kraljica Hrvata" te Fidelissima Advocata Croatiae (najvjernija odvjetnica Hrvata).

Arhitektonska i povijesna baština pakračke župne crkve

Na našem području, jedan od značajnih spomenika posvećenih ovoj svetkovini nalazi se u Pakracu, gdje je 1763. godine posvećena župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije. Smještena na uzvišenju do kojega vodi prostrano stubište, crkva predstavlja prepoznatljiv primjer barokne sakralne gradnje. Riječ je o jednobrodnoj građevini longitudinalnog tlocrta s polukružnim svetištem i masivnim zvonikom smještenim uz samo pročelje.

Iako je unutrašnjost objekta kroz stoljeća pretrpjela više preuređenja, izvorno je stvorena u baroknom duhu, uz oslikane zidove, drvene oltare i vitraje. Glavni oltar posvećen Marijinom uznesenju rad je kipara Franza Strauba iz 1763. godine, a na njemu se nalazi reprodukcija poznate Tizianove slike s prikazom Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Najpoznatija svetišta i pjesma koja je obilježila generacije

Hrvatska se ponosi razgranatom mrežom marijanskih svetišta koja u kolovozu bilježe najveći priljev hodočasnika. Među najpoznatijima su Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu te Svetište Gospe Sinjske u Sinju. Značajnu ulogu imaju i Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama te Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

Središnja pjesma koja prati liturgijska slavlja i hodočašća jest "Zdravo Djevo, Kraljice Hrvata". Nastala je 1904. godine, a napisao ju je otac Petar Perica, dalmatinski isusovac zapamćen po predanim propovijedima i radu s mladim sjemeništarcima. Autor ove prihvaćene pjesme stradao je u listopadu 1944. godine, kada su ga partizanske snage bez suđenja i dokazane krivnje usmrtile na otočiću Daksa zajedno s 53 istaknuta građanina Dubrovnika.

Obilježavanje Velike Gospe u Hrvatskoj dio je šire globalne tradicije. Među najpoznatijim svjetskim odredištima marijanskih hodočašća ističu se Lourdes u Francuskoj, Fatima u Portugalu, Czestochowa u Poljskoj, Loreto u Italiji, Altötting u Njemačkoj te Guadalupe u Meksiku.