delfin3
LIRA okomiti
LIRA vodoravni
KUTAK ZA PODUZETNIKE

Pravo na godišnji odmor: Prava i obaveze radnika i poslodavca

17.10.2023. 09:02 | 9275 pregleda | Kolumne

Piše:
Sanja Bogdan Pavlović

S dolaskom i prolaskom ljeta kreću rasprave o godišnjim odmorima: na koliko dana imam pravo, kad stječem pravo na puni godišnji, koliko mi moraju dati dana…? Ova tema je podjednako zanimljiva i poslodavcima i radnicima.

Koje su zapravo obaveze poslodavca u vezi godišnjeg odmora?

Zakon o radu predstavlja osnovu temeljem koje se regulira pravo na godišnji odmor. Isto je regulirano i kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu, pa i samim ugovorima o radu svakog pojedinog radnika.

Godišnji odmor se spominje i u Ustavu Republike Hrvatske, koji propisuje da svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor i da se ovih prava ne može odreći. Napominjem da isto propisuje i Zakon o radu:  sporazum o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora je ništetan.

Dakle, nitko vas ne može i ne smije natjerati da potpišete da se odričete ovog svog prava.

Radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu i to u trajanju od najmanje (4) četiri tjedna. Maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu i to u trajanju od najmanje pet tjedana.

Nadalje, posebnim propisom određeno je da osoba s invaliditetom ima za svaku kalendarsku godinu pravo na najmanje pet tjedana plaćenog godišnjeg odmora.

Kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može utvrditi i duže trajanje godišnjeg odmora (ali nikako manje od propisanog zakonom).

Poslodavci u svojim pravilnicima o radu ili u samome ugovoru o radu imaju često odredbe gdje se povrh zakonski obveznog (najkraćeg) broja godišnjeg odmora ostvaruje pravo i na dodatne dane godišnjeg odmora, a s obzirom na: otežane uvjete rada, složenost posla, stručnu spremu, broj maloljetne djece i dr. Dakle, ZOR propisuje samo donju granicu, odnosno minimalni broj dana godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo te daje poslodavcu mogućnost da pravilnikom o radu ili drugim propisima utvrdi kriterije za priznavanje prava na godišnji odmor u trajanju dužem od najkraćeg propisanog. Pravilnom poslodavac obično utvrdi gornju granicu trajanja godišnjeg odmora, kao i ograničenje maksimalnog broja dana godišnjeg odmora koji mogu koristiti radnici koji su kod njega zaposleni, na primjer: „ne više od 30 radnih dana u kalendarskoj godini.”

Radnik koji se prvi puta zaposli ili ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na „puni“ godišnji odmor, nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod tog poslodavaca. S druge strane, radnik koji nije ispunio uvjet za ostvarivanje prava na puni godišnji odmor ostvarit će pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od 1/12 ukupnog broja dana godišnjeg odmora koji bi mu pripadao, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Dakle, pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora za 2023. godinu ostvaruju radnici:

  • koji se prvi put zaposle 1. srpnja i nakon toga,
  • koji imaju prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, a kod drugog poslodavca se zaposle 1. srpnja i nakon toga,
  • kojima prestaje radni odnos neovisno od toga kada taj radni odnos prestaje tijekom kalendarske godine.

Radniku se godišnji odmor utvrđuje brojem radnih dana ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena. Primjerice, ako je rasporedom utvrđen (5) petodnevni radni tjedan, primjerice od ponedjeljka do petka, onda radnik ima pravo na minimalno 20 dana godišnjeg odmora u jednoj kalendarskoj godini (4 tjedna x 5 dana). S druge strane, ako se radni tjedan proteže na (6) šest dana tjedno, primjerice od ponedjeljka do subote, radnik ima pravo na minimalno 24 dana godišnjeg odmora u jednoj kalendarskoj godini (4 tjedna x 6 dana).

Blagdani i neradni dani  ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora.

Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.

Obveza poslodavca za utvrđivanje rasporeda godišnjeg odmora proizlazi iz odredbe članka 85. ZOR-a, prema kojoj je poslodavac dužan donijeti raspored korištenja godišnjeg odmora, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ovim Zakonom, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine. Prema tome, do 30. lipnja 2023. poslodavac mora utvrditi raspored korištenja godišnjih odmora za tekuću 2023. godinu.

Najčešće pitanje koje si radnici postavljaju u vezi korištenja godišnjih odmora – mora li poslodavac uvažiti njihove želje prilikom donošenja rasporeda korištenja godišnjih odmora? Ukratko: ne.

ZOR propisuje da je prilikom planiranja godišnjih odmora potrebno uzeti u obzir potrebe organizacije rada, raspoložive mogućnosti za odmor te želje radnika. Iz toga proizlazi da poslodavac ne mora prihvatiti prijedlog radnika o vremenu korištenja godišnjeg odmora, ako ga ne može uskladiti s potrebama organizacije rada. Nema zapreke da radnik izrazi svoju želju za korištenjem godišnjeg odmora u određenom terminu, no konačnu odluku o tome donijet će poslodavac.

Jednom donesen raspored korištenja godišnjih odmora može se uvijek mijenjati i dopunjavati, što će se u praksi najčešće i događati, budući da tijekom godine može doći do promjene u planiranju od strane poslodavca ili radnika. Pritom poslodavci moraju voditi računa da i promjene rasporeda korištenja godišnjih odmora uvijek budu objavljene tako da su svi radnici poslodavca upoznati s tim promjenama.

Za razliku od pripreme rasporeda korištenja godišnjeg odmora koji se odnosi na sve radnike kod poslodavca, obavijest, odnosno odluka o korištenju godišnjeg odmora je akt poslodavca koji se odnosi na pojedinačnog radnika i sadrži podatke o trajanju predstojećeg godišnjeg odmora radnika i razdoblju njegovog korištenja. Ova obavijest (odluka) o korištenju godišnjeg odmora mora se dostaviti radniku na kojeg se sama obavijest (odluka) odnosi i to najmanje 15 dana prije korištenja prvog dana godišnjeg odmora.

Ako poslodavac radniku ne omogući korištenje godišnjeg odmora na način i pod uvjetima propisanim ZOR (na primjer, nije mu omogućio godišnji odmor iz prethodne godine do 30. lipnja tekuće kalendarske godine), poslodavac time čini teži prekršaj sukladno ZOR-u, a za koji su propisane visoke novčane kazne.

I za kraj, ne zaboravite da jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegova korištenja, koristiti kada on to želi.  

Nadam se da ste se bar malo odmorili ovog ljeta, a ako niste – imate još dosta do kraja godine, iskoristite svoje pravo i – odmorite se!


LIRA ispod članka