LIPIK test
LIPIK test
LIRA vodoravni
Kutak za poduzetnike

Čudesni članak 49. Ustava RH

03.03.2022. 10:43 | 1308 pregleda | Kolumne

Piše:
Sanja Bogdan Pavlović

Dana 13. veljače 2022. u Dnevniku Nove TV, emitiran je prilog pod naslovom "Paušalni obrtnici na udaru poreznika" i članak na portalu Dnevnik.hr, pod naslovom: "Pale se alarmi i mnogi razmišljaju o napuštanju zemlje: "Ono što Porezna sada radi je dolijevanje ulja na vatru".

Ovo je neka moja reakcija na to sve što se događa s „paušalcima“.

Prije nekoliko mjeseci održala sam kraće predavanje prvoj generaciji polaznika za programere umjetne inteligencije u Centru umjetne inteligencije Lipik. Oni su tada završavali obuku, i cilj tog predavanja je bio da ih se informira o mogućnostima samostalnog rada, o uvjetima otvaranja poduzeća i obrta. Inače volim raditi sa mladima i bila sam ponosna što mogu savjetovati ove pametne mlade ljude vezano za njihov budući (poduzetnički) put. Pa sam se i „strgala“ da ih uvjerim kako je, za one koji ne nađu posao odmah, dobra ideja da razmisle o otvaranju svog obrta. I još ih uvjeravala kako je paušalni obrt odlična varijanta, najmanje rizičan, lako ga zatvoriš ako ne bude išlo, pa zašto ne bi probali… Malo mi je falilo da svaku rečenicu završim sa „…samo nemojte otići iz Hrvatske.“

Ostali smo bez previše mladih, i mojoj generaciji to sve teže pada. Mi smo „startali“ nakon Domovinskog rata, nadali se da gradimo jednu ljepšu i bolju Hrvatsku za našu djecu. A sad, nakon ovog vala odlaska mladih u inozemstvo, nadamo se još samo da ćemo moći viđati svoje unuke. Da neće valjda baš svi otići.

I tako sam ja postala savjetnica, i radovala se svakom mladom čovjeku koji je odlučio nešto raditi u Hrvatskoj.  Krajem prošle i početkom ove godine sam se morala suočiti sa tim da krivo savjetujem, da moja država i ja ne mislimo isto.

„​Tijekom porezne reforme prepoznata je potreba za poticanjem razvoja malih poduzetnika ponajviše obrtnika koji samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost. Kroz mjere aktivne politike zapošljavanja omogućene su im potpore za samozapošljavanje te su izmijenjeni propisi čime je proširen krug obrtnika koji dohodak mogu i žele utvrđivati u paušalnom iznosu. Međutim, primijećene su pojavnosti korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona kroz institut paušalnog obrta“, piše Porezna uprava na svojim stranicama; „Naime u određenim slučajevima umjesto sklapanja ugovora o nesamostalnom radu, potiče se osnivanje obrta koji dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu te se naknade za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada isplaćuju kroz isplate prema paušalnom obrtu. Takva postupanja, motivirana isključivo kako bi se iskoristio način obračuna namijenjen paušalnim obrtnicima unatoč postojanju obilježja nesamostalnog rada, predstavljaju korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona. U tom dijelu podsjećamo na izričite zakonske odredbe sadržane u članku 12. a Općeg poreznog zakona (Korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona) i u članku 27. a Zakona o porezu na dohodak (Obilježja nesamostalnog rada).

Nadalje piše Porezna uprava: “Postojanje obilježja nesamostalnog rada utvrđuje se presudnim utjecajem kontrole ponašanja i/ili financijske kontrole isplatitelja primitka nad poreznim obveznikom izvršiteljem posla i/ili ako odnos stranaka upućuje na presudnu povezanost u ostvarenju posla“.

Da ja to prevedem na hrvatski: oni sumnjaju da neki paušalni obrti koriste taj pravni oblik poslovanja jer je tako poslodavcima jeftinije (ne moraju zaposliti djelatnike, već im neke poslove obavljaju paušalni obrti).

I tako je Porezna uprava započela krajem 2021.kontrolu paušalnih obrtnika: ima li pojedini posao sklopljen između isplatitelja primitka i izvršitelja posla obilježja nesamostalnog rada. U tim postupanjima sagledava se cjelovitost odnosa isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla te se utvrđuje postoje li obilježja nesamostalnog rada temeljem ispunjenja elemenata tri kriterija: financijske kontrole, odnosa stranaka i kontrole ponašanja.

Postupak se pokreće pozivanjem obveznika da ispuni javno dostupan Upitnik te da dostavi dokumentaciju kojom dokazuje stvarne elemente svojeg poslovanja.  

Najveći opseg provjera odnosi se na porezne obveznike koji obavljaju djelatnosti J – Informacije i komunikacije, M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti i S – Ostale uslužne djelatnosti iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti te koji nisu obveznici fiskalizacije, budući da je najveći porast broja paušalnih obrtnika zabilježen upravo u tom djelatnostima.

Rast broja obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji porez plaćaju paušalno u odnosu na ukupan broj obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti  je bio s 3,53% u 2011. godini na 48,07% u 2021. godini.

Do jučer smo savjetovali svima (pogotovo mladima, pogotovo onima koji prvi put kreću u poslovne vode) da otvaraju paušalne obrte. Brzo se otvori, otvaranje je besplatno, ne moraš voditi knjigovodstvo, porez plaćaš paušalno, proporcionalno prometu, lako se zatvori ako ne ide. Do jučer smo ih poticali da otvaraju. Danas svaki drugi informatičar koji je otvorio paušalni obrt ne zna šta da radi i kako da dalje posluje.

Tko je dakle kriv? Osobe koje su otvarale paušalne obrte nakon što su pravila liberalizirana i porezni prag podignut na 300.000 kuna ili oni koji su ta pravila liberalizirali, pa onda, kako tvrde, utvrdili ‘pojavnosti korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona kroz institut paušalnog obrta’?  Ili mi, naivni konzultanti i razvojne agencije, koji smo savjetovali, pomagali, koji smo izrađivali mladima planove za samozapošljavanje, poslovne planove za kredite, koji smo se „strgali“ da ih zadržimo i da ujedno povećamo broj gospodarskih subjekata?

Postupkom provjere  obuhvaćeno 6,42 % paušalnih poreznih obveznika (3.771 od ukupno 58.769 paušalnih obrta – stanje na dan 11.10.2021.). Do danas je taj broj znatno veći. Najveći je udar na informatički sektor gdje je Porezna uprava, kako tvrdi, ustanovila nagli rast broja paušalnih obrtnika.

Temeljem kojeg zakona, temeljem kojih zakonskih propisa je ova država odlučila koliko moraš imati klijenata ako si uslužni obrt?

Osobno nisam pogođena ovom odlukom Porezne uprave – ja imam različite klijente, dosta njih, i u mom slučaju nema mjesta sumnji da se radi o prikrivenom zaposlenju. Dakle, ne pišem ovo zbog sebe. Pišem zbog svih onih programera (onih sa početka priče, kojima sam držala predavanje, i njima sličnih). Taj neki programer možda ima  klijenta iz Amerike, razvija za njega softver, piše za njega informatički program 3-4 mjeseca, i on će tijekom godine imati možda 1 ili 2 klijenta.

Što je poslovni odnos, a što prikriveno zaposlenje ? HOK je  naveo da je „u odredbama Općeg poreznog zakona pobrojano 18 indikacija koje mogu upućivati na prikriveno zaposlenje, i velik broj njih je dvojben po pitanju razlikovanja poslovnog odnosa i prikrivenog zaposlenja“.

Inspekcija donosi odluke od slučaja do slučaja i postoji jako puno faktora o kojima vlasnik paušalnog obrta mora razmišljati kad kreira svoje poslovanje i poslovne odnose s klijentima. Obrt treba imati više klijenata, no ne postoji specificiran broj, a nije ni dovoljno da imate više od jednog klijenta. Ako imate dva klijenta može se pretpostaviti da je riječ o prikrivenom radnom odnosu, a ne o samostalnom radu, ako se uz ostale okolnosti utvrdi da se ti klijenti prema obrtniku ponašaju kao poslodavci, a obrtnik prema njima kao njihov zaposlenik.

Kako nam zakonska regulativa nije striktna, to omogućuje i veću razinu fleksibilnosti, ali postoji velika razlika ako se nenamjerne greške događaju kad zakonska regulativa nije posve jasna i ako netko uistinu zlorabi zapošljavanje putem paušalnog obrta. Ako je netko dao otkaz u firmi i potom nastavio suradnju isključivo s tom istom firmom, ali putem paušalnog obrta, onda to baš i nije ok i tu se već može sumnjati na neku sivu ekonomiju.  U HOK-u činjenicu da regulativa nije striktna vide kao problematičnu i ističu da sve to ostavlja previše prostora slobodnoj procjeni, različitoj od jedne do druge osobe koja će provoditi kontrolu obrtnika. Smatraju da je upravo tom odredbom stvorena prevelika pravna nesigurnost u kojoj pravni subjekt nikada do kraja ne može biti siguran radi li nešto propisno ili nepropisno.  Kontrola se odnosi i na kompanije koje posluju s vlasnicima paušalnih obrta. Hrvatska obrtnička komora onda s pravom pita zašto u pokretanje ovakve vrste nadzora nisu uključena trgovačka društva i ostali gospodarski subjekti.

Hrvatska obrtnička komora protivi se stvaranju „negativne medijske slike o obrtnicima koji su kao svoj način poslovanja izabrali zakonom dopušteno paušalno oporezivanje dohotka, kolektivno ih prikazujući kao ‘nepoštene’ čime se čini šteta njihovom ugledu i poslovanju. Uvođenje ovog upitnika osim što obrtnike administrativno opterećuje, prije svega ih diskriminira u poslovnom okruženju“.

Priči ovdje nije kraj. Paušalni obrtnici su se udružili i poslali pismo Vladi. U njemu pojašnjavaju kako završavaju takvi porezni nadzori za poreznog obveznika: od ukupnog prihoda od 300.000,00 kn; poreznom obvezniku bude nametnuto plaćanje porezne obveze i do 140.000,00 kn (dakle, skoro polovicu njegovih prihoda, što dovodi u pitanje njegovu egzistenciju). Skreću pažnju na činjenicu da mnogo „paušalaca“ radi sa inozemnim firmama, država od njih traži plaćanje doprinosa kao da su zaposleni, ali oni nemaju zaštitu i prava kao radnici u RH. Naime, u slučaju spora, hrvatski sudovi ne mogu zaštititi tog radnika, niti mogu garantirati provedbu radničkih prava (npr. pravo na bolovanje, rodiljni i roditeljski dopust, zaštitu u slučaju otkaza ili stečaja…); jer ne postoji nikakva zakonska osnova niti poluga protiv stranih firmi nad kojima naši sudovi nemaju nadležnost. Paušalni obrtnici snose rizik poslovanja: koriste vlastita sredstva i opremu, u vlastitom prostoru, sami snose troškove svojih edukacija i obrazovanja. Nemaju prava na godišnji odmor, ni bonusa, ni božićnica, ni darova za djecu. Samostalni su, rade pošteno svoj posao, pošteno plaćaju poreze i doprinose koji su propisani za paušalne obrte i privređuju kako sebi, tako i ovoj državi. Ništa od navedenog nije se uzimalo u obzir u nadzoru koji je vršila Porezna uprava.

„Paušalci“ su u tom pismu htjeli reći da se ne može uzeti samo jedan element radnog odnosa u svrhu ubiranja poreza, a onda zanemariti sva druga prava i obaveze koje bi obrtnik kao radnik morao imati sa isplatiteljem, kad bi doista bio zaposlen kod njega.

U čl. 49. Ustava RH navodi se da je poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustrojstva Republike Hrvatske.

Nijedan propis u pozitivnom zakonodavstvu Republike Hrvatske ne propisuje minimalni broj klijenata koji neki obrtnik smije /mora imati, niti maksimalni financijski udio koji jedan isplatitelj smije plaćati obrtniku.

Pa šta im onda radimo? U kontekstu popisa stanovništva 2021.g…. šta mi to radimo ovakvom ekonomskom politikom našim mladim ljudima?

Ne vjerujem i ne želim vjerovati da je Porezna uprava represivno tijelo kojem je cilj kažnjavanje i progon vlastitih građana. Želim vjerovati da je samo netko nešto propustio vidjeti, da je ovo neka nedorečena priča, da ćemo i dalje moći poticati programere i razne druge srodne struke da dođu ovdje, da žive i rade u Hrvatskoj. Želim vjerovati da jesmo ili bar da ćemo postati moderna zemlja, koja treba sve te mlade ljude koji se bave raznim informatičkim zanimanjima, a koja mi stariji ne znamo ni izgovoriti. Želim vjerovati da ova zemlja ima budućnost. Želim da se u moju zemlju mladi doseljavaju.

I da prva rečenica članka 49. Ustava RH bude čvrsta kao stijena.


LIRA ispod članka
https://www.rsuripsumoharjo.com/slot-gacor/https://enfermeriadermatologica.org/slot-deposit-dana/gacor88https://enfermeriadermatologica.org/slot-deposit-pulsa/